NOVA OFANZIVA ALBANSKOG LOBIJA: Iz Kongresa udaraju na Srbiju, Vučića i srpsko-američke odnose
Dodajte Kurir u vaš Google izborAlbanski lobisti još jednom pokušavaju da kroz Kongres proguraju zakone i druge akte kojima bi američku izvršnu vlast obavezali na delovanje protiv Srbije. Novi ovakav pokušaj su jedan predlog rezolucije i jedan predlog zakona koji upravo pod kupolom Kapitola podmeće nekoliko kongresmena, osvedočenih albanskih lobista.
Predlog zakona pod nazivom Srbija akt (Zakon o podsticanju vladavine prava i odgovornosti) sadrži niz smernica i mera za politiku SAD prema Srbiji. Autor predloga je Džo Vilson, a ko-sponzori su Bil Kiting i Kit Self. Vilson i Kiting predstavili su ovaj predlog 27. avgusta 2026, uz najavu da predviđa sankcije i zabrane ulaska za zvaničnike Zapadnog Balkana koji, prema oceni predlagača, ugrožavaju demokratiju, bezbednost ili teritorijalni integritet regiona.
Drugi predlog uperen protiv Srbije je rezolucija, iza koje stoje isti albanski lobisti kao i za pomenuti predlog zakona, a koju je formalno predložila grupa kongresmena predvođena Džoom Vilsonom, uz podršku 41 potpisnika, medu kojima je i Bil Kiting. Rezolucija poziva da se godišnje zasedanje Parlamentarne skupštine OEBS-a 2027. godine održi u Čarlstonu, umesto u Beogradu.
Zanimljivo je da ove aktivnosti u američkom kongresu pomno prate i pojedini mediji u Srbiji, poput N1 i Nove S, pa su upravo oni dali prostor jednom od pokretača Bilu Kitingu da za njihov program izjavi da se ovim predlogom zakona šalje jasna poruka predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću. Dakle, dileme nema da Kiting i ostali albanski lobisti u Kongresu, inače vatreni zagovornici kosovske nezavisnosti i kažnjavanja Srbije zbog odnosa sa Kinom i Rusijom, pokušavaju da nateraju Vašington da okrene leđa Vučiću i Srbiji, odnosno da Srbiju uslovljava i slabi i tako obezbedi prostor za albanske i velikoalbanske interese.
Osim Kitinga, i ostali albanski lobisti sa mandatom kongresmena ne libe se da otvoreno kažu zašto guraju antisrpske zakone. tako je Džo Vilson na Iksu ponosno hvalio takozvani zakon o Srbiji.
- Zadovoljstvo mi je da predstavim dvostranački zakon o Srbiji! Pod predsednikom Vučićem, Srbija se namerno sve više udaljila od vladavine prava i približila neprijateljima slobode poput ratnog zločinca Putina, Komunističke partije Kine i terorističkog režima u Teheranu. Uprkos široko rasprostranjenim protestima protiv korupcije, Vučićeva vlada preti da destabilizuje region i šire. Građani Srbije zaslužuju bolje - napisao je on 27. avgusta, u danu kada je predstavljen ovaj akt.
Postoje i pisani tragovi o plaćanju pojedinih kongresmena da rade za albanske interese, pa se tako među podacima portala OpenSecrets jasno vidi da je kongresmen Kit Self, inače ko-sponzor predloga zakona Srbiji, primao donacije od Albanians For America PAC i to 5.000 dolara za ovogodišnji izborni ciklus i 3.300 dolara za izborni ciklus 2024.
Ukoliko bi kojim čudom ovaj zakon bio usvojen, njegove odredbe bi direktno podrivale interese Srbije i stavile je u položaj uslovljene države. Tako na primer, član 4 nalaže predsedniku da primeni postojeće sankcije protiv "malignih aktera" u regionu, radi kažnjavanja korupcije, ugrožavanja bezbednosti i kršenja ljudskih prava na Zapadnom Balkanu. Iako formalno predstavlja "izjavu politike" Kongresa, ova odredba bi predsedniku SAD dala jasan mandat da primeni konkretne mere, poput zamrzavanja imovine ili zabrane viza, prema pojedincima bliskim Vučiću, Rusiji ili drugim akterima za koje predlagači smatraju da ugrožavaju stabilnost regiona.
U članu 5, predlog zakona nalaže državnom sekretaru da, u saradnji sa odbrambenim i obaveštajnim sektorom, u roku od 180 dana izvesti Kongres o ruskom i kineskom uticaju u Srbiji, i da u roku od 90 dana dostavi strategiju bilateralnih odnosa. Član 6 direktno uvodi uslovljavanje Strateškog dijaloga SAD i Srbije, pa se tako navodi da bi SAD obustavile učešće i finansiranje dijaloga bez pisane potvrde da će na svakom zasedanju tog mehanizma biti razmotrena pitanja poput odnosa Srbije sa Rusijom, Kinom i Iranom, slobodnih i poštenih izbora, borbe protiv korupcije i javnih nabavki, te slobode medija i okupljanja.
U članu 7 se predviđa da bi, ukoliko Srbija "ozbiljno i dosledno napreduje" u ispunjavanju evropskih standarda (sloboda medija, vladavina prava, istraga pada nadstrešnice u Novom Sadu i slično), administracija trebalo da "poboljša bilateralni odnos" i omogući dodatnu pomoć, uključujući mehanizme za proširenje bezbednosne saradnje sa Srbijom.
I deo koji je amandmanski ušao u predlog zakona pogađa Srbiju i njene državne i nacionalne interese. Usvojen je amandman kongresmena Kita Selfa, kojim je izražen stav Kongresa da punu integraciju Kosova u NATO treba smatrati prioritetom nacionalne bezbednosti SAD u Jugoistočnoj Evropi, kao i onaj koji se odnosio na šire angažovanje SAD na Zapadnom Balkanu i regionalnu stabilnost.
Džo Vilson je podržao oba amandmana, a komentarišući prvi amandman, izjavio je:
- Zaista, trenutno postoji jednoglasnost. Kakvo sjajno iskustvo, ta dvostranačka saglasnost u pogledu priznanja Republike Kosovo. To mi zaista mnogo znači. Moja jedinica Nacionalne garde zapravo tamo služi kako bi pomogla u nezavisnosti zemlje. Videli smo kako se dinamično razvijaju, a zaista je značajno i to što, kao pokazatelj njihove zahvalnosti za prijateljstvo sa SAD, ispred parlamenta stoji statua bivšeg predsedavajućeg Odbora za spoljne poslove Eliota Engela u prirodnoj veličini. Mislim da predsedavajući Mast može da me ispravi, ali ne verujem da bilo koji drugi bivši predsedavajući Odbora za spoljne poslove ima statuu ispred bilo kog parlamenta, osim Eliota Engela u Prištini, na Kosovu. I zato, imajući u vidu ovu ljubav i naklonost koju vidimo, želim da se pridružim kongresmenu u podršci ovom amandmanu.
Inače, Srbija je dobro upoznala lik i delo Eliota Engela, koji je bio jedan od najuticajnijih zagovornika intervencionističke spoljne politike SAD na Balkanu. Posebno je bio angažovan tokom devedesetih godina, kada je otvoreno podržavao politiku pritisaka na režim Slobodana Miloševića, a kasnije i vojnu intervenciju NATO-a tokom sukoba na prostoru bivše Jugoslavije. Takode je važio za jednog od političara koji su među prvima u američkom Kongresu podržavali kosovsku nezavisnost i albanske političke interese. Engela su sve vlasti u Prištini slavile, kao što slave i pomenute kongresmene koji trenutno guraju antisrpske zakone i rezolucije.
Postoje i fotografije na kojima se srdačno pozdravljaju Bil Kiting i Aljbin Kurti, ili fotografije sa sastanka bivše kosovske predsednice Vjose Osmani sa američkim kongresmenima, na kojem je bio i Džo Vilson.
Zaoštravanje stavova Vilsona i Kitinga prema Srbiji treba posmatrati kao spoj više faktora, pre svega njihovog dugogodišnjeg oslanjanja na albanske i kosovske političke krugove, sve izraženije kritike unutrašnje i spoljne politike predsednika Vučića, ali i konkretnog političkog poraza američke delegacije u pitanju domaćinstva Parlamentarne skupštine OEBS-a.
Poseban je slučaj godišnjeg zasedanja PS OEBS-a 2027, jer je američki grad Čarlston prvobitno bio planiran da bude domaćin, ali je američka delegacija u julu 2026. obavestila OEBS da odustaje, nakon problema sa obezbeđivanjem finansiranja i organizacionih kapaciteta. Nakon američkog povlačenja, Beograd je ponudio domaćinstvo i izabran je u skladu sa utvrđenom procedurom.
Vilson je potom pokušao da preokrene tu odluku kroz dvopartijsku rezoluciju, koju je podržao i Kiting, predstavljajući pitanje domaćinstva sve više kao geopolitički spor i navodeći veze Srbije sa Rusijom, Kinom i Iranom kao razlog protiv Beograda. Zbog toga se njihova sadašnja kritička pozicija prema Srbiji ne može svesti na jedan jedini faktor. Ona proizlazi iz njihovog političkog približavanja albanskim i kosovskim interesima, nezadovoljstva kursom vlasti u Beogradu, ali i frustracije činjenicom da je Srbija iskoristila američki organizacioni i budžetski zastoj i preuzela domaćinstvo jednog politički i simbolički značajnog međunarodnog skupa.